pink wrote:

---

danco wrote:  Evo ve sam neki dan isel dimo s prakse i videl da nekši ljudi hodajo po črečansom polju i rastežu neki kabel(pitaj boga kaj) pa sem si mislil kaj pak ovi delaju!!!!!! A drugi dan dojdem k baki i ona mi reče kaj po Črečano traže naftu i plin ej črečinčari ak je ispod nas nafta za godinu ili dvije mi smo bogati narod!!!!!! Ajd Živeli ovak decko nebudu f crecanu nasli naftu.....bez brige nebudete bogati..... madarska firma GES pod komandama INE traze naftu i plin po cijelome međimurju tak su bili i pre nam , jer su prvo isli u Peklenicu trazit i tu okolica Peklenice...zasto?budem vam posle ispricala.... no na kaj se moram okrenuti jeste na pricu da su stariji mjestani Vratisinca , peklenice .......itd. bili u strahu da im madari ne raznesu hiže(kak bi oni to rekli) zbog losih sjecanja na mađare,,,,, a zakaj bas u medimurju traze ....zakaj u peklenici(mojem malom mjestu ) ewo vam: Prva pomisao pri spomenu Peklenice je nafta, koju mještani zovu pekel. Naziv je mjesto dobilo svakako prije eksploatacije nafte polovicom prošlog stoljeća, jer se među imanjima Zrinskih u 17 stoljeću spominje i Peklenica. U mjestu se nalazi kapela sv. Marije. U dolini između dva brežuljka nedaleko sela mještani su od vajkada nalazili gustu tekućinu, koju su zvali "pekel". Gušći "pekel" se upotrebljavao za podmazivanje kola, a rjeđi kao sredstvo za rasvjetu. Organizirana eksploatacija nafte u Peklenici (kao i u Selnici) započinje 1850. godine, kada grof Đuro Feštetić dobiva koncesije za taj posao od gradačke kraljevske komore. Tada se ovdje dnevno vadilo na ručni način šest "mjerica" nafte. Za eksploataciju "crnog zlata" u Međimurju uskoro se zainteresirao i strani kapital, prvenstveno onaj iz Njemačke i Mađarske, jer su se izvori na tzv. Haloško - Selničkoj antiklini pokazali kao vrlo izdašni. Već 1880.g. Nijemac Singer vrta bušotinu duboku 350 metara, što je za tadašnje pojmove bio pravi poduhvat. Od 1899. do 1905. godine na poljima oko Peklenice i Selnice izbušena je 31 bušotina, od kojih je većina bila pozitivna. Pred sam prvi svjetski ovdje naftu eksploatiraju Mađari i Englezi. Stvaranjem države HSS, njegove naftonosne revire preuzima jugoslavenska vlada, koja od 1931. do 1941. godine otvara 69 novih bušotina. Godine 1931. procijenjene su rezerve nafte u Peklenici čak na 170.000 tona. Od 1932. do 1940. jugoslavenska proizvodnja nafte iznosi 5.884 tone, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4.098 tona. Ovaj podatak govori o važnosti pekleničkih izvora u tadašnjim okvirima. Stoga možemokonstatirati da je upravo Peklenica, zajedno s čitavim "Murskim bazenom", bila pionir u razvitku eksploatacije nafte u našoj zemlji, gdje su se u praksi školovali kadrovi za ovu granu privrede. Proizvodnja nafte u Peklenici U vrijeme drugog svjetskog rata, nafta se u Međimurju vadila najintenzivnije, što je i razumljivo s obzirom na apetite okupatora. Tada eksploataciju zajednički preuzimaju njemačko društvo "Elwerath" iz Hannovera i mađarsko d.d "Manat". U to vrijeme nafta je bila vađena i iz većih dubina, maksimalno 550 metara. Najveća količina eksploatirana je iz Međimurskih izvora 1942. godine - 2.200 tona. Poslije drugog svjetskog rata proizvodnja stalno opada, s obzirom da su pronađena izdašnija nalazišta u Posavini, Podravini i Banatu. Godine 1962 u Peklenici je izvađeno još samo 103 tone nafte. Tri godine kasnije Poduzeće za proizvodnju nafte iz Lendave, koje je tada upravljalo ovim izvorima, prekinulo je eksploataciju, jer je izdašnost izvora bila premala za industrijsko vađenje; nafta je u Međimurju postala prošlost.( e pa ocito nije....) proizvodnja nafte u Peklenici

---

pink wrote:

---

sam kaj si niko nebu zel truda nit procitati to..

---

JednA wrote:

---

ej ljudovi...ak se obogatite, nadam se da se najde neki tip za mene s dvoristem koje lezi na nafti...

---

JednA wrote:

---

no, no... ja si samo pokusavam osigurati buducnost...znas kak je danas gadna situacija u svijetu

---